"Kaer Metin Ukun Rasik An, Haburas lia los no domin, Hametin justisa no dame, hodi Hari'i Estadu Demokratiku"
Programa Partido Democratico (Komprimisu Eleitoral). Rezumu Badak Partido Democratico nian ba governasaun tinan 2012-2017. PD hatur iha areas importantes hat: 1). Politika; 2). Defeza no Seguransa; 3). Dezenvolvimentu ekonomia; 4). Desenvolvimento social no kultura.
  • Fernando Lasama de Araújo
  • PD dan Masa Depan Rakyat Timor-Leste
  • A Brief History of the Partido Democrático
  • On the road to democracy, where the streets have no name
  • quinta-feira, 8 de março de 2012

    Fernando “La Sama” de Araújo Lider Jerasaun Foun ba Futuru Timor Leste

    Ba periodu kandidatura Presidenti da Republika 2012-2017, figura gerasaun antiqu nian sei domina, hanesan Avo Xavi, Ramos Horta, Jose Luis Guterres, Fransisco Guterres “Lu-Olo”, Abilio de Araujo, Rogerio Tiago Lobato, Taur Matan Ruak, no Manuel Tilman. Sira hotu gerasaun era 75-nian. Figura gerasaun foun nian maka hanesan: Fernando “La Sama” de Araujo, Angelita Maria Fransisca Pires, Fransisco Gomes, no Maria do Ceu Lopes da Silva.

    Mapa kandidatura nee hatudu mos katak, iha palku politika Timor Leste oras nee dadaun, gerasaun antiqu sei kompetiza maka’as ba poder politiku. Ida nee refleta katak, prosesu estafeta (alih generasi) lideransa nasional husi gerasaun antiqu ba gerasaun foun tuir dalan konvensional nian, seidauk fo janela luan. Presiza prosesu naruk, han tempu, no presiza kaderizasaun. Maibe, dalan ba ida nee, laos xavi maten ida. Democrasia mak sai matadalan seguru ba prosesu alih gerasaun. Determinasaun tomak sei mai husi povu. Povu mak sei fo desizaun politiku.

    Hatan ejijensia ida nee, alhamdulilah, kanpres hotu-hotu koalia ona ba povu katak, “manan ka lakon” iha eleisaun presidensial mai nee, sira hotu prontu simu no respeita desizaun povu, tamba poder tomak iha povu nia liman. Husi prosesu democrasia ne’ebe akontese dadaun iha ita nia rain, ita ha’ree performancia figura gerasaun foun la lakon ho gerasaun antiqu. Sira iha ona kapasidade tasak, iha experiensia barak atu lidera nasaun no povu ida nee. Sira nia vizaun politika ba futuru nasaun ida nee mos laiha diferensia ho vizaun lider antigu. Sira hotu hakarak dezenvolve nasaun ida nee ba futuru diak, hakarak povu ida nee moris iha situasaun seguransa kondisifu, nakonu ho paz, unidade no estabilidade nasional tenki metin nudar pra-syarat atu dudu prosesu dezenvolvimento nasional. Hakarak hasai povu husi kiak ba kondisaun moris prospero.

    Banati ba dalan democrasia nian, ita mos ha’ree katak tinan hirak nia laran, globalizasaun mundial lori afeitasaun maka’as ba TL. Lori mudansa signifikan barak ba ema Timor nia hanoin, ba ema Timor nian mentalidade politiku, ba lideransa nasional no lider parpol tomak konaba oinsa maneja vida pais ida nee nian ho perspektiva madani ba futuru ne’ebe diakliu hanesan nasaun sel-seluk.

    Husi prosesu democrasia, globalizasaun TL pasca ukun a’an, hamosu ona figura nurak ida naran: Fernando La Sama de Araujo. Nia figura ida husi gerasaun foun ne’ebe livre husi konflitus era 75-nian. Nia figura lider ida maka energetika, figura komunikatifu, anti konfrontatifu, no matadalan ba dialogu ba problema saida deit. Pelumenus (paling tidak), kapasidade hirak nee nia hatudu ona hahu husi tempo resistensia (nia diriji Renetil) mai to’o tempu ukun a’an.

    La Sama moris husi familia simplis. Ninia inan aman moris nudar agrikultor. Nia moris iha Manutasi, Ainaro, dia 26 de Fevereiru 1963. Nia ona ba dala 5 husi maun alin nain 8 (feto 5, mane 3). Uluk sei ki’ik, nia sai husi eskola ajuda inan aman hamos du’ut iha to’os kafe, halo natar no hein karau.

    Tama idade joven, ahi revolusaun ba independensia sunu maka’as La Sama. Halo nia “isin besi, ran manas” ba okupasaun Indonesia. Espirito nasionalismu nee obriga La Sama hamutuk ho estudantes nasionalistas grupu ki’ik ida ho aten brani deklara “Insurreicao Politica dos Estudantes de Timor Leste” (Kebangkitan Politik Mahasiswa dan Pelajar Timor Timur) ha’rii Resistensia Nacional dos Estudante de Timor Leste (Renetil) iha dia 20 de Junho 1988, oras 21.00, iha Denpasar Bali-Indonesia. Liu semana hirak tiha, sira nain 10 hato’o ejiejstensia Renetil ba Komando Supeiror da Luta Kay Rala Xanana Gusmao.

    Antes ha’rii Renetil, sira hahu halo diskusaun atu ha’rii organizasaun nee hahu desde 1986. Renetil nudar organizasaun ba jovens no estudantes nasionalista Timor oan tomak ne’ebe estuda ka servisu iha Indonesia. Sira nia estratejia katak, liuhosi Renetil bele izola Timor oan tomak husi influensia interese politika ideolojika, sosial no ekonomika ne’ebe okupantes sira lansa. Alein de izola Timor oan sira hosi influensia ideolojia “Pancasila”, ho estratejia seluk hanesan, liuhosi Renetil bele habelar funu iha Timor-Leste sai mos isu nasional iha própria Indonezia nian laran (timorização do conflito).

    Hahu mos hosi loron 20 fulan Junho 1988 to’o tinan 2000, nia halao knar nudar Sekretariu Jeral Renetil, hodi koordena aktividades klandestina hotu, hahu dada no rekruta estudantes no jovens nasionalistas sai membrus no militantes Renetil. Nia diriji Renetil iha funu maluk (inimigo) nia leet, ne’ebe envolve jovens no estudantes nasionalistas sira iha Indonésia nian laran tomak, hanesan Denpasar-Bali, Mataram, Ujung Pandang, Surabaya, Malang, Madiun, Jember, Solo, Salatiga, Jogya, Semarang, Cirebon, Bandung, Jakarta, no Lampung.

    Nu’une’e mos diresaun iha Timor-Leste (DIJERTIL), diresaun jeral autonoma iha exterior (DIGAREX) iha Portugal ne’ebe engloba Australia, Englatera, no Irlandia hala’o servisu tuir diretrizes hosi Fernando La Sama de Araújo, ne’ebe mos rona no simu ordem ka instrusoins hosi Komando Supeiror da Luta. Hahu hosi biban ne’ebe La Sama diriji hala’o aktividades Renetil ba dala uluk, depois de Komando Superior da Luta mos hatene Renetil no rekuinese ninia ejistensia.

    Iha dia 24 Novembro 1991, liutiha loron 12 Masakre Santa Cruz, intel militares TNI kaer La Sama iha nia hela fatin, ne’ebe sai mos hanesan Sede ba Renetil. Intel kaer nia kalan boot iha Tamansari, iha zona Sesetan, Sanglah, Denpasar-Bali. Lori nia ba interrogatoriu iha Intel sira nian fatin, tortura nia no hatama nia ba kadeia iha Denpasar. Depois lori ba Jakarta. Nofim, hahu husi 25 Setembru 1992 to’o 23 Marsu 1998, nia sai prizioneiru iha Prizaun Cipinang, Jakarta, hamutuk ho kompatriotas, kamaradas no kombatentes sira seluk hanesan João Câmara (atual embaixador TL ba Tailândia), Marito Reis (Secretário de Estado dos Antigos Combatentes e Veteranos da Guerra) no Kay Rala Xanana Gusmão (atual Primeiro-Ministro).

    La Sama mos sai koordenador ba seksaun Komunikasaun Sosial, Komisaun Planeamentu no Koordenasaun Kampanha (CPCC-CNRT), orgaun ida ne’ebe importante ba iha movimentu pro independensia Timor-Leste. Iha area ida nee, La Sama halo planu no programa kampanha liuhosi: Impresaun Material (panfletus, poster no kartazes), Radio (Programa Oras To’o Ona - Radio Timor Kmanek no Radio Republik Indonesia), Programa Televizaun (Media Center, Dili), Distribuisaun informasaun kona ba kampanha ba Timor laran tomak. La sama mos hanesan Responsavel Prinsipal ba Vox Populi (diariu CNRT nian ba kampanha Independensia) iha Julhu 1999.

    Nia mos partisipa konferensia internasional iha rai barak no sai orador kona ba problema Timor-Leste, Direitus Umanus (DH) iha forum internasional hanesan iha Japaun, Inglaterra, Finlândia, Irlanda, Portugal, Amerika, Canada, Hong Kong no Filipina. Hosi tinan 1999-2001, La Sama kontinua estudu iha Universidade Melbourne, Australia. Depois iha dia 10 Junho 2001, nia funda Partido Democrático–PD no asumi kargu nu’udar Prezidente Partido Democrático. Iha tinan 2001, tempu Governu Konstitusional ba dala uluk (I GC), hili nia sai hanesan Vise Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Vise ba Dr. José Ramos-Horta ne’ebe tutela kargu nu’udar MNEC iha biban neba. Iha Julho 2007, eleitu sai nudar Prezidente PN (2007-2012). Durante diriji PN, to’o ohin loron konsege garante estabilidade politika iha Uma Fukun PN ne’ebe mos kontribui ba estabilidade nasional, konsege mantein funsionamentu normal PN, konsege konsolida bloku Aliansa Maioria Parlamentar–AMP, hodi orienta PN ba dezenvolvimentu nasional, no sempre bolu atensaun ba governu nomos lori membrus PN tomak tau matan ba povo aileba sira iha zonas izoladas no bolu atensaun governo tau matan ba juventude sira.

    Iha Fevereiru 2007, liu hosi konferensia nasional Partido Democrático, reprezentantes hosi distritus hotu-hotu hili nudar nu’udar Prezidente PD hodi konkorre ba Prezidente Republika iha eleisoins prezidensiais, hodi nu’une’e lori PD no ema rihun ba rihun no grupu oi-oin husi vertentes hotu-hotu nian naran sai destakadu boot hanesan líder jerasaun foun ne’ebe tama iha jogu polítiku iha nível aas iha nasaun ida ne’e. Ninian kandidatura ba PR hetan apoiu makaas hosi sikun hotu-hotu.

    Iha Fevereiru 2008, nia asumi kargu nu’udar Prezidente da Republika Interinu depois de Prezidente Ramos-Horta hetan atentadu no sofre kanek hodi halo tratamentu iha Australia. Durante nia asumi interinamente knaar nu’udar PR, La Sama hola inisiativa, buka oin sa bele asegura estabilidade politika nasional iha biban ne’ebe Nasaun hasoru situasaun frajil (estado de sítio) no emerjensia. Buka oinsa bele ultrapasa diverjensia boot entre estadu ho grupus armadus sira. Nia ho orgauns soberanu sira seluk konsege halibur hamutuk hikas PNTL ho F-FDTL hodi tula responsabilidades ba instituisoins rua ne’e atu servi ba povo nian interese hodi servisu no aktua hamutuk iha komandu ida nian okos, hodi hasoru situasoins emerjentes hotu iha rai laran, liu-liu atu buka konvense grupus armadus Alfredo Reinado ho Gastão Salsinha nian.

    Iha ninian lideransa, grupo Alfredo Reinado ho Gastão Salsinha entrega sira nian kilat ho nian musan ho material selu-seluk, hodi nu’une’e sira entrega mos sira nian an ba justisa. Tanba, se laos lideransa ida hanesan nia mak atentadu 2008 kontra orgaun sobenarus rua, Prezidente Republika ho Primeiro-Ministro mak estabilidade nasional bele la hetan garantia, ne’ebe bele sobu estabilidade nasional. Ne’eduni La Sama iha ona maturidade politika no sosial naton. Sekarik eleitu ba PR, maka tempo to’o ona nia bele kaer kna’ar nudar Chefe do Estado. orlando pereira

    STL, 6 Marsu 2012
    http://suara-timor-lorosae.com

    Sem comentários:

    Enviar um comentário